Prvi su filozofi u svojem radu usporedno činili dva značajna napretka: prvo, pokušali su razumjeti svijet razumom, bez utjecanja mitu, tradiciji ili religiji, drugo, istovremeno su pokušali utjecati na svoje suvremenike da oni također koriste svoj razum, ne očekujući da se njihovi učenici nužno slažu s njima. Oni su bili učitelji koji nisu nastojali isključivo predati neko znanje, nego i potaknuti one koje su poučavali da iznose svoje ideje. Ova su dva „noviteta" povezana i čine temelje onom što se danas zove „racionalno mišljenje". Smatra se da su se prvi mislioci gore navedenog opisa pojavili u Grčkoj oko 6. st. pr. Kr., te da je prvi među njima bio Tales (~62?.-546.) iz Mileta.
Aristotel, koji je glavni izvor za Talesovu filozofiju predstavio je Talesa kao prvoga koji je nastojao istražiti prve principe, a time i pružiti rješenje na pitanje postanka materijalnih supstancija. No, ipak, o Talesu i njegovom radu se malo toga sigurno zna. Čini se da svoje poglede Tales nije naslijedio od Grka ili izvora s Bliskog istoka. Štoviše, u svome radu on je nadvladao mitska tumačenja prirodnih pojava, a svoje teze nije izveo niti iz jedne mitološke tradicije. Aristotel Talesa smatra začetnikom prirodne filozofije koja se prvenstveno bavila problemom prirode materije i njezinom preobrazbom u raznolikost stvari od kojih je svijet složen. U pružanju objašnjenja na ta pitanja Tales je nadvladao osjetila držeći da je cijela stvarnost svodiva na jedno počelo, prvi princip. To počelo (arche) je za Talesa voda. Prema Aristotelovom mišljenju Tales je vjerojatno uočio kako je vlaga neophodna svim stvorenjima, te da je sama toplina stvorena iz vlage i živi po njoj. Također, za vodu je od svih elemenata najlakše ustanoviti da postoji u sva tri agregatna stanja. No ipak nije poznato kako je zapravo sam Tales objasnio svoju hipotezu o vodi kao prapočelu. Tales se također zanimao i za pitanja vezana uz zemlju, pa je tako njegovo mišljenje da zemlja stoji na vodi. Ona je mirna jer je u prirodi drva i ostalih supstancija da plutaju na vodi, ali ne npr. na zraku. U proučavanju zemlje Talesu se pripisuje da je 585.g. p. Kr. predvidio pomrčinu sunca i ta je tvrdnja svojevrstan orijentir po kojem se određuje kada je on uopće i živio.
Na području matematike Talesu se pripisuje pet teorema euklidske geometrije, ali te tvrdnje su poprilično nesigurne. Ono što je vjerojatnije jest da je primijenio geometrijska pravila na stvarnost. Točnije, primjenio je egipatska pravila o visini piramida na određivanje udaljenosti brodova na moru. Ukratko, pokušaj sažimanja Talesove ostavštine izgledao bi ovako. Tales je bio prva osoba za koju znamo da je predložila materijalna objašnjenja prirodnih pojava, a ne mitološka i teološka. Mjesto "prvog" filozofa Tales zaslužuje jer je prvi uočio jedinstvo u raznolikosti. Aristotel ga također priznaje kao prvog filozofa i njegovo mišljenje kritizira na znanstven način. Talesa se obično smatra i začetnikom miletske škole u kojoj se skupa sa svojim učenicima Anaksimandrom i Anaksimenom bavio pitanjima kako svesti cijelu stvarnost na jedan element i kako onda iz njega može proizaći sav svijet sa svim svojim suprotnostima. Svaki je od pripadnika miletske škole na ta pitanja predlagao drugi odgovor. No, ipak, prvi odgovor na pitanje o krajnjoj prirodi svijeta je glasio: voda.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar